Najčešći mitovi o ABA-i

Različiti su razlozi postojanju pogrešnih predodžbi o ABA pristupu. Dio ih dolazi od odraslih osoba s invaliditetom koje su sudjelovale u programima koji su se tada nazivali ABA, ali su se po svojoj strukturi, ciljevima i etičkim standardima znatno razlikovali od današnje, suvremene primjene ove znanosti. Velikim dijelom se postojanje pogrešnih uvjerenja o ABA-i u Hrvatskoj može objasniti pojavom i praksom samoprozvanih „ABA stručnjaka“ koji svoju praksu predstavljaju kao bihevioralnu analizu, iako za to nemaju potrebna znanja, kompetencije ni profesionalne licence. Dio negativnih iskustava može se povezati i s neprimjerenom ili neetičnom primjenom znanosti od strane pojedinih stručnjaka.

U nastavku će biti navedeni i razbijeni učestali mitovi o Primijenjenoj analizi ponašanja prisutni među širom javnosti.

Intenzivna, neprirodna drill terapija

ABA se često pogrešno poistovjećuje isključivo s visoko strukturiranim poučavanjem putem diskriminativnih naloga, što je samo jedan od mogućih postupaka. Suvremena ABA daje prednost poučavanju u prirodnim situacijama – kroz igru, svakodnevne aktivnosti, u zajednici i u interakciji s vršnjacima. Naglasak je na spontanosti, praćenju interesa, razvoju komunikacije i korištenju funkcionalnih pojačanja. Istraživanja pokazuju da je poučavanje u prirodnoj okolini korisno za jačanje komunikacijskih i društvenih vještina i pospješenje motivacije te je jednako učinkovito kao i strukturirani oblici poučavanja.

Intervencija usmjerena samo na smanjenje nepoželjnih ponašanja

ABA se primarno bavi poučavanjem novih, funkcionalnih vještina koje osobama omogućuju da na primjeren način izraze svoje potrebe i sudjeluju u svakodnevnom životu. Razvoj komunikacijskih, socijalnih i adaptivnih vještina često prirodno dovodi do smanjenja izazovnih ponašanja, jer osoba dobiva učinkovitije načine djelovanja u okolini.

Slična treningu životinja

ABA se temelji na znanstveno utemeljenim principima učenja i razumijevanju utjecaja okoline na ponašanje ljudi. Iz bihevioralne analize proizašli su brojni pristupi koji se koriste u radu s djecom i odraslima, sa i bez teškoća, te su integrirani u praksu mnogih struka poput pedagogije, psihologije, rehabilitacije, sporta i obrazovanja.

Podmićivanje djece slatkišima i igračkama

Motivacija je temelj svake promjene ponašanja. U ABA-i se koriste individualno odabrani pojačivači kako bi se olakšalo učenje novih vještina koje povećavaju kvalitetu života osobe. Pojačivači nisu univerzalni, nisu trajni i nisu prisilni. Koriste se promišljeno, uz poštivanje dostojanstva osobe, te se s vremenom prorjeđuju i zamjenjuju prirodnijim oblicima motivacije. Cilj je da same nove vještine postanu izvor zadovoljstva i samostalnosti.

Samo za djecu (ali ne previše malu)

Učinkovitost ABA intervencija potvrđena je kod djece, adolescenata i odraslih, sa i bez razvojnih teškoća. Ne postoje dobna ograničenja za primjenu principa bihevioralne analize – ciljevi i postupci prilagođavaju se potrebama i životnoj dobi pojedinca.

Temeljena na principima kažnjavanja

Suvremena ABA temelji se na motivaciji, prilagodbi okoline i poučavanju funkcionalnih vještina. Primjena averzivnih postupaka izuzetno je rijetka, strogo regulirana etičkim kodeksom i dopuštena isključivo u situacijama ozbiljne ugroze sigurnosti, kada su svi pozitivni pristupi iscrpljeni. Fokus je na prevenciji, a ne na kazni.

Klinička terapija

ABA aktivno uključuje roditelje, skrbnike, odgojitelje, učitelje i druge važne osobe iz života pojedinca. Poučavanje se, kad god je moguće, provodi u prirodnim okruženjima – u domu, vrtiću, školi i zajednici. Istraživanja pokazuju da učinkovitost ABA-e ne ovisi o lokaciji, već o kvaliteti provedbe, stručnosti praktičara i poštivanju etičkih standarda.

Terapija za autizam

Iako je ABA najistraženija u području autizma, njezina primjena daleko je šira. Koristi se u obrazovanju, mentalnom zdravlju, radu s ovisnostima, sportu, organizacijskom okruženju, promicanju javnog zdravlja, sigurnosti na radu, gerontologiji i brojnim drugim područjima. ABA nije terapija, već znanstvena disciplina iz koje su proizašle različite metode i intervencije.

Zanemaruje osjećaje i traumatizira pojedinca

Suvremena ABA polazi od poštivanja potreba, interesa i emocionalnog stanja pojedinca. Fokus je na građenju vještina, uklanjanju prepreka i stvaranju podržavajuće okoline. Intervencije se provode uz pristanak osobe i obitelji, oslanjajući se na jake strane pojedinca i razvoj pozitivnog odnosa, s ciljem veće samostalnosti, uključenosti i kvalitete života.